Zašto je potreban virtuelni vodič o Golom otoku
Za Fondaciju Fridrih Ebert, instituciju koja se bavi političkim obrazovanjem, istorija je uvijek mjesto učenja – ko se suočava sa istorijom, trebalo bi to da radi sa dvostrukim saznajnim interesom. Prije svega, kako bi shvatio šta se i kada, iz kojih razloga i sa kojim posljedicama dogodilo, ali i kako bi iz istorije izvukao pouke za sadašnjost i budućnost. Fondacija je, sa svojim odjeljenjem za istoriju, dala opsežan doprinos istraživanju istorije fašizma u Njemačkoj, istorije radničkog pokreta i njegovih ključnih protagonista, kao i društvene istorije.
Na tragu kritičke istorijske nauke, Fondacija Fridrih Ebert ovim vodičem koju je priredila želi da doprinese razumijevanju događaja na malom jadranskom ostrvu – Golom otoku – i omogući da se iz opisanih zbivanja, struktura i veza izvuku pouke za sadašnjost i budućnost. Biće nam drago ako čitaoci i čitateljke posjete Goli otok i ako uz ljepote prirode osjete i ljudske patnje koje su se ovdje dogodile. Suočavanje sa istorijom Golog otoka doprinosi tome da se ne zaborave patnje zatvorenika koji su tamo bili izolovani od 1949. do 1956. godine. Posjetioce ostrva tako će osvijestiti da nije prihvatljivo oduzeti slobodu ljudima zbog toga što razmišljaju drugačije od vladajućih. Na kraju, nadamo se da će ih ovaj vodič ohrabriti kako bi se zauzeli za slobodu i solidarnost, a protiv nepravde i represije – bez obzira gdje se one zbivaju. Pri tome smo svjesni da Goli otok ne može simbolizovati sva ona mjesta na svijetu gdje su se događale daleko veće strahote.
Srdačno zahvaljujem autorima vodiča, dr Martinu Previšiću, Vladiju Braliću i dr Borisu Stameniću, koji su ovo važno istorijsko istraživanje učinili dostupnim širem krugu čitalaca. Zahvaljujem, takođe firmi Bestias dizajn na grafičkom dizajnu vodiča, kao i Blanki Smoljan iz Fondacije Fridrih Ebert na njenom predanom radu u pozadini a bez kojeg se ovaj vodič ne bi pojavio.
Türkan Karakurt
Direktorka kancelarije Fondacije Fridrih Ebert u Zagrebu